Jedna od najfascinantnijih srednjovjekovnih legendi, izvanredna priča o Jozafatu i njegovom mentoru Barlaamu, koja svoje korijene vuče iz Indije (3.- 4. stoljeća) prožeta je kulturnim i povijesnim značajem, a služi kao duboka inspiracija za koncertni program Katarine Livljanić i ansambla Diagolos.
Ova gotovo nadrealistična priča počinje s kraljem Avenirom, koji progoni kršćane. Kada astrolozi predvide da će njegov sin Jozafat jednog dana postati kršćanin, Avenir odlučuje izolirati mladog princa od bilo kakvog kontakta s ljudskom patnjom, starenjem ili bolešću i zatvoriti ga u umjetni idealni svijet. Unatoč izolaciji od stvarnog svijeta, Jozafat susreće pustinjaka Barlaama i preobraćuje se kroz niz živopisnih i neobičnih susreta, inicijacija i poučavanja kroz parabole.
Prva kristijanizirana adaptacija ove priče bila je epska pjesma Balavariani, stvorena na gruzijskom jeziku i napisana u 10. stoljeću. Prevedena je na grčki i latinski u 11. stoljeću prije nego što je postala izuzetno popularna i raširena u Europi. Pojavila se u mnogim rukopisima, poput poznate Zlatne legende iz 13. stoljeća, šireći se kroz mnoge jezike. Štoviše, zbog velike popularnosti priče Jozafat i Barlaam kanonizirani su od strane kršćanske crkve, iako nema dokaza o njihovom postojanju. Njihov kult preživio je sve do 20. stoljeća kada je njihov blagdan konačno uklonjen iz kalendara, ali ne i iz narodnog vjerovanja.
Uronite u popularnost i kozmopolitsku prirodu ove legende, koja je inspirirala program u kojem tri izvođača putuju stopama Barlaama i Jozafata. Doživite legendu kroz bogatu tapiseriju glazbenih repertoara, svaki od njih jedinstvena nit iz grčkih, latinskih, staroruskih, starohrvatskih, starofrancuskih, srednjovjekovnih oksitanskih i talijanskih rukopisa, obećavajući glazbeno putovanje kakvo dosad niste doživjeli.
Ova remek-djela stvaraju gustu i intenzivnu atmosferu koja raste poput pulsa šamanskog bubnja. Vode publiku do snažnog iskustva u kojem se različiti jezici i glazbene kulture susreću u iznenađujućem zvučnom krajoliku—poput čujne Babilonske kule—ranosrednjovjekovne Europe.
Inscescenacija Yoshija Oide podsjeća nas na popularnost i univerzalnu dimenziju ove legende, koja je interpretirana na sedam različitih jezika.